Tusitala: Judy Howell
Aso O Foafoaga: 5 Iuli 2021
Faafouga Aso: 13 Mae 2024
Anonim
I have never eaten such delicious chicken in sauce!!! Recipe in 10 minutes!
Ata: I have never eaten such delicious chicken in sauce!!! Recipe in 10 minutes!

E masani ona tatou faʻalogo e manaʻomia le faʻamalosi o tama ina ia aua neʻi faʻasese. O le maʻaʻa a matua i pepe e faʻamanatuina lava pei "e le faʻaleagaina le pepe."

Sese! O nei manatu e faʻavae i luga o le le malamalama pe faʻafefea ona tupu pepe. Ae ui i lea, o pepe e faʻamoemoe i le agamalu, tali vave ile tausiga ina ia tupu lelei - e mafua ai ile loto pulea, agavaʻa faʻafesoʻotaʻi, ma le popole mo isi.

O le toe iloiloga o suʻesuʻega taua na faʻatoa taunuʻu mai e Allan N. Schore, ua faʻaigoaina "All Our Sons: The Developmental Neurobiology and Neuroendocrinology of Boys at Risk."

O lenei iloiloga maeʻaeʻa faʻaalia ai le mafuaaga e tatau ai ona tatou popole pe faʻapefea ona tatou tausia tama i le amataga o o latou olaga. Nei o ni nai faamamafa:

Aisea e avea ai le poto masani i le olaga faʻamalosia tama sili atu nai lo teine?

  • Tamaititi e tuai lemu i le tino, agafesootai ma gagana.
  • Faʻatonutonu-faʻatonutonu faiʻai circuitries matua matua lemu i tama prenatally, perinatally, ma postnatally.
  • E sili atu le afaina o tama ile vave popole ile siʻosiʻomaga, totonu ma fafo ole manava, nai lo teine. Teine e sili atu fausia-i auala e faʻaosofia ai le maufetuunaʻi faasaga i le popole.

Faʻafefea ona sili atu ona aʻafia tama nai lo teine?


  • O tama e sili atu ona lamatia i le faʻanoanoa o tina ma le faʻanoanoaga i le manava, fananau mai tiga (eg, vavaeʻese mai tina), ma le le tali vave tausiga (tausiga e tuua ai i latou i le mafatiaga). Nei aofia ai faʻalavelave faʻapipiʻi ma matua aʻafia ai atiina aʻe hemisphere atigi taumatau-lea atiina ae sili atu vave i le amataga olaga nai lo le lalolagi tauagavale agavale. O le itulagi taumatau masani faʻatutuina lava oe-faʻatonutonu faiai circuitry fesoʻotaʻi ma oe lava faʻatonutonu ma agafesoʻotaʻi.
  • Ole taimi masani ole tamaititi na fananau mai e ese le tali atu ile faʻatamaititiina ole amio ole pepe, faʻaalia ai le maualuga ole maualuga ole cortisol (ole faʻamalosi ole homone e faʻailoa ai le popole) mulimuli ane nai teine.
  • I le ono masina, ua faʻaalia e tama le sili atu le le fiafia nai lo teine. I le 12 masina, tama faʻaalia se sili atu tali atu i le leaga stimuli.
  • Na taʻua e Schore le suʻesuʻega a Tronick, o le na faaiuina e faapea "Tama ... e sili atu ona faigata paaga lautele, e tele atu taimi faigata e faatonutonu ai a latou setete afaina, ma atonu e manaʻomia le tele o le latou tina lagolago e fesoasoani ia latou faʻatonutonu aʻafia. O le faʻateleina o le manaʻomia o le a aʻafia ai le paaga fesoʻotaʻi a tama meamea ”(i. 4).

O le a se mea tatou te faʻaiʻuina mai faʻamaumauga?


O tama e sili atu ona afaina i faʻafitauli o le neuropsychiatric e aliali mai atinaʻe (teine ​​e sili atu ona afaina i faʻafitauli e aliali mai mulimuli ane). E aofia ai ma le autism, schizophrenia vave-amata, ADHD, ma amioga faʻaletonu. Nei na faʻateleina i tausaga talu ai nei (manaia, ona o le tele o pepe na tuʻuina i nofoaga e tausi ai tamaiti, toetoe lava o ia mea uma e maua ai le le lava lelei mo pepe; National Institute of Child Health and Human Development, Early Child Care Research Network, 2003).

Na taʻua e Schore, "pe a fua i le faatelegese o le faiai o le pepe meamea, o le puipuiga a le tina o le fesoʻotaʻiga o gaioiga e avea o se tali atu ma le faʻaeteete, fesoʻotaʻi e faʻatonutonuina ai lona faiʻai taumatau matua i le tausaga muamua e taua mo le sili ona lelei tamaʻi tamaititi atinaʻe atinaʻe." (i.14)

"I le aotelega, o muamua itulau o lenei galuega taʻu mai ai o eseesega i le va o itupa i faiʻai faʻataʻitaʻiga mamanu e mafua ai itupa eseesega i agafesoʻotaʻi ma lagona gaioiga ua faʻavaeina i le amataga o le olaga; o le atinaʻe polokalame o nei eseesega e sili atu nai lo genetically coded, ae epigenetically foliga mai i le amataga o le va fealoai ma faʻaletino siosiomaga; ma o le matua tane ma fafine faiʻai sui o se fetuutuunaʻi fetaui lelei mo sili lelei gaioiga a tagata. " (i. 26)


O a foliga o le tausiga le talafeagai i tausaga muamua o le olaga?

"I se eseesega eseʻesega i lenei tuputupu aʻe-faʻafaigofie fesoʻotaʻiga vaʻaia, i se fesoʻotaʻiga tuputupu aʻe-faʻalavelaveina postnatal siʻosiʻomaga, itiiti ifo i le sili atu lelei tina malamalama, tali atu, ma tulafono faʻatonutonu e fesoʻotaʻi ma le saogalemu puipuiga. I le sili ona leaga faʻatupuina-taofiofia fesoʻotaʻiga vaʻaiga o le agaleagaina ma le faʻapipiʻi o faʻalavelave (saua ma / pe le amanaʻiaina), o le muamua tausia o se le saogalemu le faʻavasegaina- le mafaufauina pepe faʻatosinaina faʻalavelave matautia o le tumau le lelei aʻafia i le tamaititi (AN Schore, 2001b, 2003b) . O lona iʻuga, o le faʻatonutonuina allostatic gaioiga maua ai tele laei ma loimata i luga o le atiina ae faiai, ogaoga apoptotic faʻapologa o subcortical-cortical faʻasologa taamilosaga, ma umi-taimi leaga afaina ai soifua maloloina (McEwen & Gianaros, 2011). Mafuaʻaga faʻafuaseʻi i le popofou o vaitaimi o faiʻai faiaʻi faʻapipiʻi ai se tumau tumau physiological gaioiga o le faiai taumatau, suia le fesoʻotaʻiga o le corticolimbic i totonu o le HPA, ma faʻatupuina se gafatia i mulimuli ane faʻasoesa o aʻafia tulafono faʻatonutonuina i se le lava i le feagai ai ma le lumanaʻi sosaiete faʻafitauli. I se taimi muamua atu, sa ou faamatala atu ai o le faifaiaga matua o le faiai o tamaloloa e faigofie lava ona aafia i lenei faaletonu faapipii pipisi, lea e faaalia i le ogaoga faaletonu i agafesootai ma faalelagona gaioiga. " (i.13)

O le a le foliga o le tausiga talafeagai i le faiʻai?

"I se vaaiga lelei atinaeina, o le evolusione fesoʻotaiga fesoʻotaʻiga, matua i le vaitaimi o le taumatau tuputupu aʻe, o lea e faʻatagaina ai epigenetic mea i le siosiomaga siosiomaga e aʻafia genomic ma hormonal auala i uma le subcortical ma faʻasolosolo faiai tulaga. E oʻo atu i le faʻaiuga o le tausaga muamua ma oʻo atu i le lona lua, o nofoaga maualuluga i le itu taumatau o le orbitofrontal ma ventromedial cortices amata ona fausia soʻotaga synaptic soʻotaga ma le pito i lalo subcortical nofoaga autu, e aofia ai le faʻaosofia sisitema i le ogatotonu ma faiʻai faʻavae ma le HPA au, ma faʻatagaina ai mo sili atu faigata faʻataʻitaʻiga e aʻafia ai tulafono faʻatonutonu, aemaise lava i taimi o faʻafitauli vavalalata tagata. O lena fai mai, e pei ona ou matauina i le 1994, o le taumatau orbitofrontal cortex, o le faʻapipiʻiina o le faʻatonutonuina o le tino, e ola e tusa ai ma taimi eseese i fafine ma aliʻi, ma o lea, o le faʻaeseesega ma le tuputupu aʻe e faʻamautuina muamua i fafine nai lo tama (A.N. Schore, 1994). Poʻo le a lava le tulaga, o faʻafitauli sili ona lelei e faʻaogaina e faʻatagaina ai le atinaʻeina ose faiga faʻatulagaina lelei o le faʻagaoioia lelei ma le taofiofia o tali a le HPA axis ma le autonomic arousal, vaega taua mo le mafai gafatiaina o gafatia. " (i.13)

Faʻaaliga: Lenei o le tala talu ai nei faʻamatalaina fesoʻotaʻiga.

Aoga aoga mo matua, polofesa, ma tagata fai tulafono:

1. Ia e iloa e manaʻomia e tama le tausiga e sili atu nai lo teine.

2. Iloilo uma faiga fanau mai falemaʻi. O le Pepe-Friendly Falemai Initiative o se amataga ae le lava. E tusa ai ma se iloiloga talu ai nei o le suʻesuʻega, e tele epigenetic ma isi aʻafiaga o loʻo tupu pe a fanau.

O le tuʻueseʻeseina o tina ma pepe i le taimi e fananau mai ai e leaga tele mo pepe uma, peitaʻi ua faʻailoa mai e Schore le sili atu o le afaina o tama.

"O le faʻaalia o tama ua fananau mai ... i le faʻamamafaina o faʻafitauli e mafua ai le malosi tele o le faʻatupulaia o le cortisol ma o lea e mafai ai ona avea o se ogaoga faʻafitauli" (Kunzler, Braun, & Bock, 2015, i. 862). O le toe valavala ai pea e mafua ai amioga hyperactive, ma "suiga ... muaʻi-limbic ala, o lona uiga, itulagi e le aoga i le tele o faʻaletonu o le mafaufau" (i. 862).

3. Faʻaavanoa le tausiga . Tina, tama ma isi e tausia oe tatau ona aloese mai soʻo se tiga tele i le tamaititi - "onosaia le lelei aʻafiaga." Nai lo le masani ai faiga saua o tama ("ia faia latou tamaloa") e ala i le faʻatagaina i latou e fetagisi pei o pepe ona fai atu lea ia i latou e aua le fetagisi pei o tama, e ala i le taofia o le alofa ma isi faiga e "faʻamalosia i latou," e tatau ona togafitia tama talavou i le isi itu: ma le agamalu ma le faʻaaloalo mo latou manaʻoga mo le pipiʻi ma le agalelei.

Manatua o tamaititi matutua e le mafai ona fealofani faʻafuaseʻi ma tagata e vaʻaia ma e matua manaʻomia lava se tausiga maʻaleʻale aʻo alualu i luma lo latou neurobiological.

4. Tuʻu le totogi malologa a matua . Mo matua e saunia tali vave tausiga, latou manaʻomia le taimi, taulaʻi ma le malosi. Lona uiga ole alu ile totogiina o tina ma totogi faʻatama mo le le itiiti ifo ile tausaga, le taimi e sili ai ona vaivai ai pepe. Suetena e iai isi aiaiga faʻale-aiga e faʻafaigofie ai i matua ona tali atu.

5. Faʻaeteete i siʻosiʻomaga oona. Tasi le isi mea ou te leʻi talanoaina, o Schore e, o aʻafiaga o siʻosiʻomaga oona. O tama talavou e sili atu le afaina i siʻosiʻomaga oona o loʻo faʻalavelaveina ai foi le faiʻai taumatau o le faiʻai (faʻataʻitaʻiga, uga pei ole BpA, bis-phenol-A). Na ioe Schore i le fautuaga a Lamphear (2015) e faʻapea o le faʻaauauina pea o le “siʻitia o le le atoatoa i le atinaʻe e fesoʻotaʻi ma siʻosiʻomaga oona i luga o le faiʻai atiina aʻe.” Ua taʻu mai ai e tatau ona tatou matua faʻaeteete i le tuʻuina o vailaʻau oona i totonu o la tatou ea, palapala, ma le vai. O se autu lena mo seisi blog post.

Faaiuga

Ioe, e le tatau ona naʻo le popole i tama ae fai gaioiga mo pepe uma. E manaʻomia e matou le tausiga o tamaiti uma. O tamaiti uma e manaʻomia ma manaʻomia, mo le lelei atinaʻeina, o le ofaga fesuiaʻi, o se faʻavae mo vave tausiga e maua ai le faafaileleina, popole-faʻaititia tausiga e faʻalauteleina ai le lelei atiina aʻe faiʻai. O laʻu fale suesue e suʻesuʻe le Evolved Nest ma maua ai e fesoʻotaʻi ma tama lelei uma na matou suʻesuʻeina.

Leisi meli: Aiseā e popole ai fua i tamaʻitaʻi e leʻi faʻaavanoa? Faʻaleagaina amioga tatau!

Faʻamatalaga i le peritomeina:

Na lāgā e le aufaitau fesili e uiga ile peritomeina. O faʻamatalaga USA na suʻesuʻeina e Dr. Schore e leʻi aofia ai faʻamatalaga e uiga i le peritomeina, o lona uiga e leai se auala e iloa ai pe o ni isi o mea na maua e mafua mai i le faʻalavelave o le peritomeina, lea o loʻo salalau pea i Amerika. Faitau atili e uiga i le mafaufau aafiaga o le peritome iinei.

Faʻaaliga i manatu faʻavae:

A ou tusitusi e uiga i le tausiaina o se tamaititi, ou te manatu i le taua o le suiga o le ofaga poʻo le tupuola atinaʻe faʻapitoa (EDN) mo le tausiaina o tamaiti pepe (na muamua tulaʻi i luga o 30 miliona tausaga talu ai ma le tulaʻi mai o le sosaiete mammals ma ua fai si suia i tagata kulupu faʻavae i luga o suʻesuʻega anthropological).

O le EDN o le faʻavae o loʻo ou faʻaaogaina e suʻesuʻe ai le mea e faʻaosofia ai le soifua maloloina lelei o le tagata, soifua manuia ma agaalofa. O le faʻailoga e aofia ai mea nei: faʻasusu pepe na amataina mo le tele o tausaga, toetoe lava o le vave paʻi vave, tali atu i manaʻoga e aloese mai le faʻatigaina o se pepe, faʻataʻalo malie ma paʻaga taʻaʻalo tausaga, tele tagata matutua tausi, lelei fesoasoaniga lautele, ma faʻamalieina perinatal aafiaga. .

O uiga EDN uma e fesoʻotaʻi ma le soifua maloloina i mamalia ma tagata suʻesuʻega (mo iloiloga, vaʻai Narvaez, Panksepp, Schore & Gleason, 2013; Narvaez, Valentino, Fuentes, McKenna & Gray, 2014; Narvaez, 2014) O lea la, sifi ese mai le EDN o le faʻavae e mataʻutia ma e tatau ona lagolagoina ma le umi o faʻamatalaga umi vaʻai i le tele o itu o psychosocial ma neurobiological soifua maloloina i tamaiti ma tagata matutua. O aʻu manatu ma faʻamatalaga na afua mai i nei manatu autu.

O laʻu fale suʻesuʻe suʻesuʻe na tusia le taua o le EDN mo le soifua manuia o tamaiti ma le ola lelei i amioga lelei ma le tele o pepa i galuega (vaai laʻu 'upega tafaʻilagi e download pepa).

Lanphear, B.P. (2015). Le aʻafiaga o vailaʻau oona i le faiʻai faiʻai. Iloiloga faʻaletausaga o le Soifua Maloloina Lautele, 36, 211-230.

McEwen, B.S., & Gianaros, P.J. (2011). Faʻafitauli- ma allostasis-faʻaosoina faiʻai palasitika. Iloiloga faʻaletausaga o vailaʻau, 62, 431-445.

Schore, A.N. (1994). Aafia tulafono i le amataga o oe lava. Le neurobiology o faʻalautelega lagona. Mahwah, NJ: Erlbaum.

Schore, A.N. (2001a). Aʻafiaga o se fesoʻotaʻiga fesoʻotaʻiga vavalalata luga o le faiai sao lelei, aafia tulafono faʻatonutonu, ma pepe mafaufau maloloina. Tusi o Talaaga o le Soifua Maloloina o Tamaiti, 22, 7-66.

Schore, A.N. (2001b). Aʻafiaga o faʻafitauli fesoʻotaʻi i le atinaʻe o le faiai taumatau, aʻafia ai tulafono faʻatonutonu, ma le mafaufau o tamaiti. Tusi o le Soifua Maloloina ole Mafaufau ole Pepe, 22, 201–269.

Schore, A. N. (2017). O matou ataliʻi uma: O le neurobiology tuputupu aʻe ma neuroendocrinology o tama i se tulaga lamatia. Tusi o talaaga ole Soifua Maloloina ole Mafaufau ole Pepe, e-pub muamua ole print doi: 10.1002 / imhj.21616

National Institute of Child Health and Human Development, Early Child Care Research Network (2003). Ole aofaiga ole taimi e alu ile tausiga ole tamaititi e valoia ai le fetuunaiga o agafesootai ile taimi ole suiga ile Kindergarten? Sosaiete mo Suesuega i Tamaiti Atinae, Inc.

Matou Te Fautuaina Oe E Te Vaai

Faʻafefea E Avea ma se Mele Moli?

Faʻafefea E Avea ma se Mele Moli?

Toetoe lava o tagata uma na fetaiaʻi ma e manuʻa manuʻa i o latou olaga. O le tali a e ta i e lagona e ma ani ona o e loloto lagona o le tigaalofa. Ae, faʻafefea ona tatou iloa le mea e taʻu o le peʻa...
Uiga taua Coincidences, Serendipity, ma le tuʻufaʻatasia

Uiga taua Coincidences, Serendipity, ma le tuʻufaʻatasia

O le faʻafua eʻi o e ofoofogia o faʻata iga o le lua pe ili atu faʻalavelave e aunoa ma e manino mafuaʻaga ootaga i le va o latou. O le upu faafua eʻi e faʻato ina mai ituaiga e lua. Ta i le kulupu le...