Tusitala: John Stephens
Aso O Foafoaga: 23 Ianuari 2021
Faafouga Aso: 13 Mae 2024
Anonim
'Wellness-Informed': Faavae mo Faʻataʻitaʻiga - Psychotherapy
'Wellness-Informed': Faavae mo Faʻataʻitaʻiga - Psychotherapy

Anotusi

Manatu taua

  • O le faʻaleleia atili o le soifua maloloina e tatau ona avea ma a tatou sini, ae le naʻo le aloese mai faʻalavelave.
  • Malamalama lelei tagata soifua maloloina manaʻomia interdisciplinary malamalama o tagata soifua faʻagaioiga ma atinae.
  • Wellness-faʻamatalaina manaʻomia malamalama ituaiga-masani fanau tausia (faʻalauteleina ofaga).

"Faʻalavelave-faʻamatalaina" faʻataʻitaʻiga manatu i le ono mafai tagata faʻatau poʻo tamaiti aʻoga poʻo tagata faigaluega ua faʻateʻia, o lea, suia ai faiga a le faʻalapotopotoga e magafagafa. I se faʻatusatusaga, o le "faʻamalamalamaina lelei" faʻataʻitaʻiga o lona uiga o le malamalama i le mea e fesoasoani ai i tamaiti ma tagata matutua ma kulupu ia olaola. O le faʻalapotopotoga faʻaaogaina lenei malamalama i ana gaioiga e faʻaleleia atili ai olaga o tagata taʻitoʻatasi ma le kulupu. Talu ai o le "soifua maloloina-faʻamatalaina" o se fou aitia, tatou manaʻomia ni talaʻaga ao le i faʻapitoa ni faʻapitoa i vaega faʻapitoa e mafai ona faʻailoa ma talanoaina. O le lautele lautele o le taulaiga iinei.

A tatou faia se interdisciplinary auala i le tagata atinaʻe ma tagata natura, tatou maua ai le faʻavae mo lelei-malamalama gaioiga. O le a se mea e mafai ona tatou aʻoaʻoina?


  • Faʻafefea ona mafai e le tagata soifua ona sili atu le toʻafilemu nai lo talafatu e uiga i taimi ua tuanaʻi fesoʻotaʻi, faʻavae i luga o sosaiete lagolago ma tulaga faʻatauaina (Fry, 2006, 2013; Fry et al., 2021).
  • O le malosi fetuutuunai o faʻavasega vaega lautele, tatou te le o i luga o se laina laina tatou le mafai ona sosola ese (ie, e mafai ona tatou toe foi i le egalitaryism) (Graeber & Wengrow, 2018, 2021; Mana, 2019).
  • Mea e manaʻomia e lagolago ai le faʻaaloalo, tumau sootaga ma le natura lalolagi.
  • O le a le ituaiga-masani mo le tausiga o soifua maloloina tagata felagolagomaʻi.
  • O le a le ituaiga-masani masani ma le ola mama.
  • Le mea e fesoasoani i tagata matutua ia olaola.

I lenei pou, ou te suʻesuʻeina ai faʻavae mo le iloiloina o auala i le soifua lelei - o lona uiga, faʻatinoina lelei faʻamatalaga lelei. I isi sosoʻoga, o le a ou vaʻai ai i aʻoaʻoga lelei-aʻoaʻoina, aiga, ma le olaga galue.

La Tatou Talaʻaga Tuaʻa

Tele suesuega anthropological ua taulai atu i sosaiete e le o alamanuia, tuuina malamalamaaga i le 200,000 tausaga o lo tatou i ai o se ituaiga, homo sapiens (Lee & Daly, 2005). Nisi sosaiete a tagata sa i ai mo le sili atu 150,000 tausaga, pei o le San Bushmen (Suzman, 2017), o lona siama laina ua fefaasoaaʻi ma tagata uma o iai (Henn et al., 2011). Pei o le Bushmen, o le tele o tagata na iai na nonofo i tulimanu o tagata tulimanu. (Manatua o le malo na i ai mo na o se vaega o tagata soifua i le mulimuli faitau afe.)


O le toe alu i tua, faʻatusatusaga sosioekolosi ma amioga, ala i mea faigaluega o le neurosains, aumaia ia i tatou malamalamaaga i le fia miliona o tausaga o le tatou genus 'olaga o se vaega o le mamalia laina o loʻo i ai mo le sefulu o miliona o tausaga (eg, o loʻo ia i tatou lava manaʻoga mammal manaʻoga ) (eg, (McDonald, 1998; Suzuki & Hirata, 2012) O matou o ni mamamals lautele, o se laina na aliaʻe mai 20-40 miliona tausaga talu ai, o loʻo taofia le tele o faiʻai uiga ma masani ai manaʻoga o mamele lautele masani (Franklin & Mansuy, 2010; Panksepp, 1998; Spinka, Newberry & Bekoff, 2001) O manaʻoga masani e taua tele le feiloai i le amataga o le olaga pe a fai o le faiʻai ma le tino o loʻo fausiaina, e aofia ai le faʻatumuina atoa o na Maslow faʻailoa mai.

O a matou meaola manaʻoga aofia ai fafagaina ma le mafanafana ae o matou agafesoʻotaʻi mamalia manaoga aofia ai foi ma le agaalofa fesoʻotaʻi, taʻalo, tele fusia, ma le lagolago a le nuʻu (Carter & Porges, 2013; Champagne, 2014; Chevrud & Wolf, 2009). Ua faʻaalia mai ia i tatou e le Anthropological Studies, o tatou o tagata tatou te tuputupu aʻe sili pe a tatou fefaʻasoaaʻi i le va fealofani ("limbic resonance;" Lewis Amini & Lannon, 2001) ma le tele o tagata matutua, pe a faʻatofuina i sauniga masani ma tala ma pe a aʻoaʻoina tamaiti i gaioiga a tagata matutua (Hewlett & Lamb, 2005; Hrdy, 2009; Sorenson, 1998; Weissner, 2014).


O le genus homo ua faʻaaluina le 99% o lona olaga — 95% mo a tatou ituaiga o meaola, homo sapiens — i fusi pese (Fry, 2006). Lenei faʻaalia ai o tatou tino ma faiʻai na fesuisuiaʻi ma fetuʻunaʻi i lenei tupuʻaga tupuaga, taʻua o le siʻosiʻomaga o evolusione fetuutuunai (Bowlby, 1969). O le mea e aliali mai o le sili ona taua mo le manuia uumi o le amataina o tamaiti.

La Tatou Talaʻiga Tupuʻupu mo Tamaiti

Faʻalogo i le tupuʻaga o tagata soifua mo tamaiti na muamua tusia e John Bowlby (1969) i le vaitaimi o le 1950s. Na ia taʻua foi o le masani ai masalosaloga e uiga i le tuputupu aʻe o le tamaititi na faʻaalia e amioga, ma le mafaufau o Freudian i lena taimi, e le mafai ona faʻamatalaina le leaga o tali a tamaiti ua valavala aiga ma fanau matuaoti i le taimi ma le maeʻa ai o le Taua Lona II a le Lalolagi. I le faʻaaogaina o se metotia faʻapitoa, na ia iloa ai e manaʻomia e le fanau le sili atu nai lo le mafanafana, malutaga, ma meaai mai o latou matua. Pei o le tele o isi mamalia, tamaiti ua "fuafuaina" e faʻapipiʻi i tali vave tausiga i le taimi o se vave nofouta vaitaimi ma tigaina pe a vavaeʻese. Na taʻua foi e Bowlby le faiga o fesoʻotaʻiga faʻaopoopo e faʻafaigofieina ai le faʻafaileleina o le tausiga o tamaiti ma faʻafiafiaina ai (Bowlby, 1969). Mammalian matua o se mea! (Krasnegor, & Bridges, 2010).

E ui lava o meaola uma e feoaʻi i meaola e lamatia i le le lelei o taunuʻuga mai le lelei o le faʻafaileleina, o tagata soifua e matua afaina gofie lava. Tamaiti i le atoa-fananau mai fananau mai ma na o le 25% o tagata matutua faiaʻoga voluma; o le faiʻai e faʻatuputeleina lona lapoʻa i uluaʻi tausaga ma le tausiga faʻafailele, aʻo le faiʻai ma le tele e le tupu aʻe i le tele poʻo le lavelave ma le faʻatamala (Perry et al., 1995). Tamaiti e pei o fetus o isi meaola seʻia oʻo i le 18 masina o le maeʻa o le tausaga, o lona uiga e tele latou te totoina ma latou lava faʻatulagaina i luga o le physio-social wheako.

Faʻatasi ai ma suʻesuʻega o fesoʻotaʻiga o tamaiti mulimuli ane, ua tatou iloa nei o le tele o faiʻai e faʻaosofia e le poto masani i tagata e vaʻaia tamaiti, o lona uiga o aʻafiaga o le popofou o le poto masani e iai ni taimi uumi o le neurobiological (Schore, 2019). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le sisitema faiʻai taumatau ua fuafua e atiaʻe vave i uluaʻi tausaga o le olaga ma le faʻafailele tausiga. Undercare underdevelops le taumatau hemisphere ono mafua ai mulimuli ane faʻafitauli o le soifua maloloina o le mafaufau.

O aliʻi faiai e sili atu ona aʻafia i le undercare ona o le laiti-fausia resilience ma tuai lemu matutua nai lo fafine faiʻai (Schore, 2017). Latou te manaʻomia sili atu faafailele ae tatou avatu ia i latou laʻititi, tuʻua i latou e faʻalagolago i sili anamua faʻavae faiga o le pule / gauaʻi. I le matua ua latou maʻaʻa ona o le taumatau faiʻai le alualu i luma, pei o psychotherapists faʻamaonia (Tweedy, 2021).

Nofoaga Faʻatupu

Sikolasipi i aganuu aganuu masani ona i ai se vaapiapi vaaiga o le tagata, matua vaapiapi e faifilosofia e mafaufau loloto foi pe o le a le pepe i se motu na o ia. Soo se tasi na te iloaina le tagata prehistory o le a maua sea fesili le malie. E leai se pepe e aunoa ma se tinā poʻo se tinā olaola tina e aunoa ma le lagolago a le nuʻu, ona o le tausiga a tina e faia ai se eseesega tele mo le faʻafitauli o le tamaititi (Hrdy, 2009; Hawkes, O'Connell, & Blurton-Jones, 1989). E matua manaʻomia se pepe e manaʻomia se seti o tagata matutua tali atu mo le tamaititi ia lagona le lagolagoina. O le atinaʻe ofaga fausia ai le lagolago talafeagai uma i le ala o atinae, tutusa ma le maturational ala o le tamaititi.

Faaiuga

O se aʻoga lelei e faʻamalamalamaina e faʻamalosia ai i tatou e malamalama i a matou ituaiga meaola manaʻomia ma pe faʻafefea ona feiloaʻi ma latou ma le feiloaʻiga ma latou (Gowdy, 1998). E ala i galuega felagolagomaʻi, tatou te aʻoaʻo ai i ni aʻafiaga faapitoa o manaʻoga poʻo ni amioga i le atinaʻeina o tagata ma le soifua manuia. O ia manatu e fesoasoani ia matou e iloa ai le mea e faʻamalosia ai le ola maloloina pe leai foi i le lalolagi i aso nei. O lenei mea e faʻatagaina ai matou ona filifili ma le faʻaeteete faʻavae mo le lelei ma faʻataʻitaʻi ia faiga e faʻamalosia ai le soifua manuia, lea o le a tatou suʻesuʻeina i isi pou.

Carter, C. S., & Porges, S. W. (2013). Neurobiology ma le atinaʻeina o amioga faʻaagafesootai mamalia. I D. Narvaez, J. Panksepp, A. Schore & T. Gleason (Eds.), Evolution, vave poto masani ma le atinaʻeina o tagata: Mai le suʻesuʻega i le faʻataʻitaʻiga ma le faʻavae (pp. 132-151). Niu Ioka: Oxford.

Champagne, F. (2014). Le epigenetics o mamalia faʻatama. I D. Narvaez, K. Valentino, A. Fuentes, J. McKenna, & P. ​​Gray, Ancestral Landscapes i le Human Evolution: Culture, Childrearing and Social Wellbeing (pp. 18-37). Niu Ioka, NY: Oxford University Press.

Cheverud, J. M., & Wolf, J. B. (2009). O kenera ma tuputupu aʻe taunuuga o tina aafiaga. I le D. Maestripieri & J. M. Mateo (Eds.), Maternal Effects in Mammals (pp. 11-37). Chicago: Iunivesite o Chicago Press.

Franklin, T.B., & Mansuy, I.M. (2010). Epigenetic tofi i mamalia: Faʻamaoniga mo le aʻafiaga o le leaga siosiomaga aʻafiaga. Neurobiology o Faamaʻi 39, 61-65

Fry, D. (Ed.) (2013). Taua, filemu ma tagata natura. Niu Ioka, NY: Oxford University Press.

Fry, D. P. (2006). Le tagata gafatia mo le filemu: O se luitau anthropological i manatu e uiga i taua ma fetauaʻi. Niu Ioka: Oxford University Press.

Fry, D.P., Souillac, G., Liebovitch, L. et al. (2021). Sosaiete i totonu o le filemu faiga aloese taua ma fausia lelei intergroup sootaga. Humanities & Social Science Communication, 8, 17. https://doi.org/10.1057/s41599-020-00692-8

Gowdy, J. (1998). Limited manaʻoga, le faʻatapulaʻa lona uiga: O le tagata faitau i le tulimanu-faʻaputuputu tamaoaiga ma le siosiomaga. Uosigitone, DC: Island Press.

Graeber, D. & Wengrow, D. (2018). Faʻafefea ona suia le kosi o talaʻaga a tagata (sili atu, le vaega ua uma ona tupu). Eurozine, Mati 2, 2018. Sii mai le eurozine.com (https://www.eurozine.com/change-course-humanhistory/)

Graeber, D. & Wengrow, D. (2021). Le Tafa o Ata o Mea Uma: O Se Tala Fou Fou o le Tagata. Niu Ioka: MacMillan.

Hawkes, K., O'Connell, J.F., & Blurton-Jones, N.G. (1989). Galue malosi a tinamatutua Hadza. I le V. Standen & R.A. Foley (Eds.), Faʻatusatusaga sosioekolosi: O amioga faʻaleaʻoaʻoga o tagata ma isi meaola mamalia (itulau 341-366). Lonetona: Basil Blackwell.

Henn, BM, Gignoux, CR, Jobin, M., Granka, JM, Macpherson, JM, Kidd, JM, Rodríguez-Botigué, L., Ramachandran, S., Hon, L., Brisbin, A., Lin, AA , Underhill, PA, Comas, D., Kidd, KK, Norman, PJ, Parham, P., Bustamante, CD, Mountain, JL, & Feldman. M.W. (2011). Hunter-gatherer genomic 'eseʻese fautua mai le saute Aferika amataga mo aso nei tagata. Taualumaga a le National Academy of Science, 108 (13) 5154-5162; DOI: 10.1073 / pnas.1017511108

Hrdy, S. (2009). Tina ma isi: O le tupuaga amataga o le fefaʻasoaaʻi o lagona. Cambridge, MA: Belknap Press.

Krasnegor, NA, & ​​Bridges, R.S. (1990). Mammalian faʻamatua: Biochemical, neurobiological, ma amioga determinants. Niu Ioka: Oxford University Press.

McDonald, A.J. (1998). Auala sologa lelei i le amygdala mamalia. Alualu i luma i Neurobiology 55, 257-332.

Narvaez, D. (2014). Neurobiology ma le atinaʻeina o le amio lelei a tagata: Faʻalauiloa, aganuu ma le poto. Niu Ioka: Norton.

Panksepp, J. (1998). Aʻafiaga o neura: O le faʻavae o lagona o tagata ma manu. Niu Ioka: Oxford University Press.

Panksepp, J. (2010). O le taua afaina afega o mammalian faiai: Aafiaga mo soifua maloloina tagata atinaeina ma le aganuu laufanua o ADHD. I totonu o C.M. Worthman, P.M Plotsky, D.S Schechter & C.A. Cummings (Eds.), Formative aafiaga: O le fegalegaleai o le tausiga, aganuu, ma atinae psychobiology (pp. 470-502). Niu Ioka: Cambridge University Press.

Perry, B. D., Pollard, R. A., Blakely, T. L., Baker, W. L., & Vigilante, D. (1995). Faʻalavelave tamaiti, le neurobiology o fetuʻunaʻiga, ma le "faʻaaoga-faʻalagolago" atinaʻe o le faiʻai: Faʻafefea "setete" avea ma "uiga." Tusi o Talaaga o le Soifua Maloloina o Tamaiti, 16, 271–291.

Malosiaga, C. (2019). O le matafaioi o le egaliterismism ma itupa sauniga i le atinaʻeina o faʻatusa faʻailoga. I le T. Henley, M. Rossano & E. Kardas (Eds.), Tusitaulima o mea na maua mai i le nafa i lalo o le mafaufau: O se auivi o le mafaufau (i. 354-374). Lonetona: Routifi.

Schore, A.N. (2019). Le atinaeina o le le malamalama mafaufau. Niu Ioka: W.W. Norton.

Sorenson, ER (1998). Malamalama muamua. I le H.Wautischer (Ed.), Tribal epistemologies (pp. 79-115). Aldershot, UK: Ashgate.

Spinka, M., Newberry, R.C., & Bekoff, M. (2001). Mammalian play: toleniga mo le le mafaufauina. Iloiloga Kuata o le Biology, 76, 141-168.

Suzman, J. (2017). Malosiaga e aunoa ma le tele: O le mou atu lalolagi o le Bushmen. Niu Ioka: Bloomsbury.

Suzuki, I.K., Hirata, T. (2012). Faʻaolaola olaola o neocortical neurogenetic polokalama i mamele ma manufelelei. Bioarchitecture, 2 (4), 124–129 ..

Wiessner, P. (2014). Embers o le sosaiete: Firelight talanoaga i totonu o le Ju / 'hoansi Bushmen. Taualumaga a le National Academy of Science o le Iunaite Setete o Amerika, 111 (39), 14027-14035.

Tala Fou

Le Eseesega i le va o Sociopathy ma Psychopathy

Le Eseesega i le va o Sociopathy ma Psychopathy

Na e feiloai i e ta i na liliu i lalo lou lalolagi? O ai na taumafai e faʻaleaga mea lelei uma i lou olaga? O ai na togafiti ma lelei i lea mea? E ma ani ona tatou tuʻuaʻia tatou pe a tatou feiloaʻi i...
Tino Faʻafeagai i le Taimi o le COVID-19

Tino Faʻafeagai i le Taimi o le COVID-19

Ua oʻo i le tulaga i le quarantine o loʻo tatou lelava uma. Lenei o e malafoni, e le o e tuʻa uila, ma ua tau faʻapipiʻi o tatou neula, o le le mailoa o loʻo afaina ai, ma e leai e ta i o tatou e ili ...