Faʻasesega o le tioata: O le faʻaseseina o le talitonuina ia te oe lava leaga
Anotusi
- O se ituaiga o mafaufauga suia e faʻavae i luga o le le faʻamaoni manatu o le tino lava ia e faia mai tioata.
- Faʻaseseina poʻo tioata pepelo: auga
- O se masani masani i le Vaitau Tutotonu
- O loʻo iai pea mataupu i aso nei
- O talitonuga e uiga i lona mafuaʻaga
O se ituaiga o mafaufauga suia e faʻavae i luga o le le faʻamaoni manatu o le tino lava ia e faia mai tioata.
I le gasologa o le talafaʻasolopito sa i ai le tele numera o faʻamaʻi na mafua ai le tele afaina ma le faʻaleagaina o tagata soifua ma faatasi ai ma le aluga o taimi ua iʻu latou mou. O le tulaga lea o le mala uliuli poʻo le taʻua o le Spanish flu. Ae e le gata na tupu i maʻi faʻafomaʻi, ae sa i ai foʻi maʻi masani o gasegase o le mafaufau i se vaitaimi faʻapitoa o le vaitaimi poʻo le tulaga. O se faʻataʻitaʻiga o lenei mea o le mea e taʻu o le malamalama sese ole tioata poʻo se tioata sese, o se suiga o le a tatou talanoa ai i lenei tusitusiga atoa.
Faʻaseseina poʻo tioata pepelo: auga
E maua le igoa o le faʻaseseina poʻo tioata taufaasese, o se masani ma sili ona masani mafaufau le atoatoa o le Middle Ages ma le Renaissance lea e faʻaalia e o le i ai o le le talitonuina talitonu o le faia i tioata, o le tino lava ia o loʻo iai meatotino a lenei ma aemaise lava lona pala.
I lenei tulaga, na tumau mausali, tumau, le suia e ui lava i le i ai o isi faʻamaoniga ma aunoa ma se maliega lautele o le tino lava ia o le tioata, matua maaleale ma faigofie ona gagau.
O lenei talitonuga na o faatasi ma o se tulaga maualuga o le popolevale ma le fefe, toetoe lava o le phobic, i le manatu o le gagau pe malepe i sina tamaʻi pa, avea ma masani i le taliaina o uiga e pei o le 'aloʻese mai faʻafesoʻotaʻiga faʻaletino ma isi, alu ese mai meaafale ma tulimanu, defecate tu i luga e aloese mai le gagau poʻo nonoa cushions ma ofuina faʻamalosi ofu ma latou e' alofia ono afaina pe a nofo pe minoi.
O le faʻaletonu e fesiligia e ono aofia ai le lagona o le tino atoa e faia i tioata pe ono aofia ai naʻo ni vaega faapitoa, e pei o pito. I nisi tulaga na manatu foi o totoga i totonu na faia i tioata, o le mafatiaga o le mafaufau ma le fefefe i nei tagata ua maualuga tele.
O se masani masani i le Vaitau Tutotonu
E pei ona matou fai mai, o lenei faʻaletonu na aliali mai i le Middle Ages, o se tulaga faʻasolopito na amata ai ona faʻaaogaina tioata i elemeni e pei o tioata pisia poʻo muamua tioata.
O se tasi o sili ona leva ma sili ona lauiloa mataupu o le Farani tupu Carlos VI, faaigoa "le pele" (talu ai na foliga mai na tau faasaga i le piʻopiʻo faʻalauiloaina e ona sui) ae faʻapea foi ma le "tagata valea" aua na iʻu lava i le puapuagatia mai le tele o faʻafitauli o le mafaufau, faʻatasi ai ma i latou o loʻo i ai vaega o le mafaufau (faʻaiʻuina o le olaga o se tasi o ana auauna. ) ma faʻatasi ai ma i latou le faʻaseseina o tioata. O le tupu na laei i se ofu laina e aloese mai le faʻaleagaina mai ono pa'ū ma tumau le le minoi mo le tele o itula.
O le vevesi foi o le purinisese Alexandra Amelie o Bavaria, ma le tele o isi tamaloloa ma sitiseni (masani o vasega maualuluga). Na faaalia foi e le fatupese o Tchaikovsky ni faʻailoga e taʻu mai ai lenei faʻamaʻi, ona o lona fefe neʻi paʻu lona ulu i le eleele aʻo ia faia le faʻili ma gagau, ma o loʻo ia uuina foi e puipuia ai.
O le mea moni o se tulaga masani lea e oʻo lava ia René Descartes na taʻua ai i se tasi o ana galuega ma e oʻo lava i le tulaga na pagatia ai se tasi o tusitusiga a Miguel de Cervantes i lana "El Licenciado Vidriera".
Faʻamaumauga faʻaalia ai le maualuga faʻateleina o lenei faʻamaʻi aemaise lava i le vaitaimi o le ogatotonu o le seneturi ma le vaitaimi o le Renaissance, aemaise lava i le va o le 14th ma le 17th seneturi. Peitaʻi, i le alu o le taimi ma aʻo tioata na atili ai ona tele ma faʻatele taimi ma laititi talafatu (muamua na vaʻaia o se mea tuusaʻo ma e faʻataulaitu foi), o lenei faʻamaʻi o le a faʻaititia i taimi seʻia oʻo i le taimi e mou ai i le maeʻa ai o le 1830.
O loʻo iai pea mataupu i aso nei
O le tioata taufaasese o se taufaasese, pei ona matou fai mai, na i ai lona maualuga faʻalauteleina i le ogatotonu ogatotonu ma e foliga mai na muta ina i ai latalata i le 1830.
Peitai, o le Dutch psychiatrist e igoa ia Andy Lameijin na mauaina se lipoti o se tagata gasegase mai le 1930s na tuuina mai le le talitonuina o ona vae na faia i le tioata ma o sina tamaʻi lavea e mafai ona gagau ai i latou, faatupuina ai soo se auala pe ono mafai ai ona oso se popole tele pe oʻo foi afaina oe lava
Ina ua maeʻa ona faitauina lenei mataupu, o latou faʻailoga e foliga tutusa ma i latou o se maʻi i le ogatotonu. na faʻagasolo le suʻesuʻeina o le mafaufau ile faʻailoga e tasi ma maua ai eseese tuʻu eseʻese mataupu o tagata ma se tutusa faʻaseseeina.
Peitai, na ia mauaina foi se mea ola ma le taimi nei i le totonugalemu o le mea na ia galue ai, i le Endegeest Psychiatric Hospital i Leiden: o se tamaloa na fai mai na ia lagona na faia i tioata po o tioata ina ua uma ona mafatia i se faalavelave.
Peitai, i lenei tulaga sa i ai eseʻesega uiga ma le faʻaaloalo i isi, sili atu taulaʻi i le tulaga lelei o le manino o le tioata nai lo le vaivai : o le tagata maʻi fai mai e mafai ona aliaʻe ma mou ese mai le vaʻaiga a isi, faia ia lagona e tusa ai ma le tagata lava ia upu upu "O lea ua ou iinei, ae ou te le, pei o le tioata."
E tatau ona amanaʻia, peitaʻi, o le tioata tioata poʻo le faʻaseseina o loʻo avea pea ma faʻafitauli o le mafaufau i le talaʻaga ma e mafai ona avea o se aʻafiaga poʻo se vaega o isi faʻalavelave, pei o le schizophrenia.
O talitonuga e uiga i lona mafuaʻaga
O le faʻamalamalamaina o se faʻaletonu o le mafaufau e toeititi lava a leai nei aso e matua faigata lava, ae e ala i faʻailoga, o nisi tagata atamamai na ofoina atu faʻamatalaga faʻapitoa i lenei itu.
I se tulaga lautele, e mafai ona manatu o lenei faʻamaʻi mafai ona amataina o se puipuiga auala i tagata ma le maualuga tulaga o le mamafa ma le manaʻoga e faʻaali se faʻapitoa vaʻaiga lautele, avea ma tali i le fefe i le faʻaalia o le vaivai.
O lona tulaʻi mai ma le mou atu o le faʻamaʻi e fesoʻotaʻi foʻi ma le atinaʻeina o le iloiloga o mea, o le masani ona avea ma autu na mafua ai faʻasesega ma eseʻese faʻafitauli tau mafaufau e fesoʻotaʻi ma le evolusione ma elemene o vaitau taʻitasi.
I le sili ona lata mai mataupu na auai ai Lameijin, na mafaufau le fomai o le mafaufau o se mafai faamatalaga mo le le atoatoa i lenei faapitoa mataupu o le manaʻoga e suʻea mea lilo ma oe lava avanoa i le feagai ai ma le soona tausia e le siʻosiʻomaga siʻi, o le faʻailoga i le tulaga o talitonuga i le mafai ona manino e pei o tioata se auala o le taumafai e tuuʻeseʻese ma tausia taʻitoʻatasi.
Lenei mafaufauga o le taimi nei lomiga o le faʻamaʻi mafua mai i le popole faʻatupuina e aso nei sili ona faʻapitoa ma foliga-taulaʻi le sosaiete ma le maualuga maualuga o le tagata lava ia e ui lava i le i ai o tele fesoʻotaʻiga sisitema.